Novo istraživanje pokazuje da je ljudska aktivnost smanjila populaciju životinja za 70 posto tijekom posljednjih 50 godina. Neke su vrste bile posebno ranjive u posljednjih nekoliko godina. Čitajte dalje kako biste saznali zašto Svjetska fondacija za prirodu kaže da 'svjetla trepću crveno' o smanjenju divljih životinja, koja su područja doživjela najveće smanjenje i zašto promjena ekosustava ima velike implikacije na ljude.
1
Organizacijski problemi Crveno upozorenje
sanjati o toaletu ispunjenom izmetom
Globalna populacija divljih životinja smanjila se u prosjeku za 69 posto od 1970. do 2018., prema podacima Svjetske zaklade za prirodu u Velikoj Britaniji, čije se izvješće Living Planet objavljuje svake dvije godine. Prije dvije godine pad je iznosio 68 posto. Prije četiri godine iznosio je 60 posto. Ukupni gubitak jednak je nestanku ljudske populacije Europe, Amerike, Afrike, Oceanije i Kine, navodi se u izvješću. Ljudi su uzrokovali pad prekomjernim razvojem i krčenjem šuma, što je dovelo do gubitka prirodnih staništa životinja i onečišćenja. A posljedice neće osjetiti samo životinje — uklanjanje tih prirodnih staništa moglo bi osujetiti napore u borbi protiv klimatskih promjena. 'Svjetla trepću crveno', objavila je organizacija.
2
Područje s najvećim padom
Living Planet Index prati promjene u divljini diljem svijeta, prikupljajući izvješća o 32.000 populacija od 5.230 životinjskih vrsta. Južna Amerika je doživjela najveći pad divljih životinja - životinjske populacije su se smanjile za 94 posto u pola stoljeća jer su biološki bogata područja poput Amazone uništena ljudskim razvojem. 'Ovo izvješće nam govori da je najveći pad u regiji Latinske Amerike, gdje se nalazi najveća prašuma na svijetu, Amazon', rekla je Tanya Steele, izvršna direktorica WWF-UK. 'Stope krčenja šuma tamo se ubrzavaju, lišavajući ovaj jedinstveni ekosustav ne samo od drveća, već i od divljih životinja koje ovise o njima i sposobnosti Amazone da djeluje kao jedan od naših najvećih saveznika u borbi protiv klimatskih promjena.'
3
Što je sa SAD-om?
Broj divljih vrsta smanjio se za 20 posto u Sjevernoj Americi i 18 posto u Europi, stoji u izvješću. Ali to nije dobra vijest: niži brojevi posljedica su činjenice da je velik dio prirodnog okoliša u tim područjima već iskorišten. Drugdje u svijetu broj divljih životinja smanjio se za 66 posto u Africi i 55 posto u Aziji i na Pacifiku. ae0fcc31ae342fd3a1346ebb1f342fcb
alan zgusnuti životne činjenice
4
Najpogođenije vrste
Najviše su pogođene vrste koje se temelje na vodi. Gotovo 1400 vrsta slatkovodnih riba, gmazova i vodozemaca smanjilo se u prosjeku za 83 posto.
5
Svjetski čelnici 'nestali u akciji'
'Za nas najveća briga nisu samo brojke', rekao je Steele. 'Činjenica je da nema apsolutno nikakve akcije - svjetski čelnici nedostaju u akciji.' 'Unatoč znanosti, katastrofalnim projekcijama, strastvenim govorima i obećanjima, gorućim šumama, potopljenim zemljama, rekordnim temperaturama i raseljenim milijunima, svjetski čelnici nastavljaju sjediti i gledati kako naš svijet gori pred našim očima', dodala je. 'Klimatska i prirodna kriza, njihove isprepletene sudbine, nisu neka daleka prijetnja koju će naši unuci riješiti tehnologijom koja će tek biti otkrivena.' U prosincu je predviđeno da se gotovo 200 zemalja sastane u Montrealu na UN-ovom summitu o bioraznolikosti kako bi postavili nove ciljeve za zaustavljanje smanjenja divljih životinja do 2030. Nijedan od ciljeva postavljenih za 2020. nije ispunjen.
Michael Martin Michael Martin pisac je i urednik iz New Yorka čiji je sadržaj o zdravlju i načinu života također objavljen na Beachbodyu i Openfitu. Pisac je za Eat This, Not That!, također je objavljivan u New Yorku, Architectural Digestu, Interviewu i mnogim drugima. Čitati više
