Kao i svi mi, znanost je imala nekoliko teških godina. Pandemija koronavirusa preplavila je vijesti i najhitnija znanstvena otkrića postala su predmet političkih kontroverzi. Činilo se da nema puno razloga za slavlje—pa čak ni razmišljati o tome izvan pandemije. Ali istraživači u stotinama područja nastavili su sa svojim životnim djelom. A sada kada se oblak COVID-19 koji je bacio na svakodnevni život pomalo počeo smanjivati, jasno je da je ove godine došlo do nekih prilično nevjerojatnih znanstvenih otkrića.
Promijenili su naše razumijevanje svega, od prapovijesti do naše budućnosti u svemiru, do toga zašto ljudi stare, za što je mozak sposoban i zašto su posljedice klimatskih promjena još teže nego što se trenutno vjeruje. Čitajte dalje kako biste saznali više o 10 najčudesnijih znanstvenih otkrića do sada 2022.
1
Mladunče vunastog mamuta staro 30 000 godina pronađeno u kanadskom ledu
sanjajući novorođenče
Kad su rudari u Kanadi otkrili životinju smrznutu u vječnom ledu, brzo su pozvali stručnjake. Nitko od njih nije bio spreman za ono što se pokazalo: istraživači sa Sveučilišta u Calgaryju bili su zapanjeni kada je utvrđeno da se radi o ženki vunastog mamuta, staroj oko 30 000 godina, sa savršeno očuvanim noktima na nogama, kožom, trupom i dlakom - najbolje očuvanom vunastom mamutu ikada pronađen u Sjevernoj Americi.
'To je najbliže susretu sa živim mamutom koliko se može doći', rekli su u školi u priopćenju za javnost . 'Bilo je nevjerojatno pomisliti da je ovo životinja koja je umrla tako davno, ali evo je, toliko je dobro očuvana da još uvijek ima dlake na sebi - iskreno, bilo je nevjerojatno', rekao je dr. Dan Shugar, profesor znanosti na Sveučilištu. Nazvao je to 'najuzbudljivijom znanstvenom stvari u kojoj sam ikada sudjelovao'.
2
Otisci stopala iz doba ledenog doba otkriveni u SAD-u
Studija objavljena u kolovozu otkrila je da su znanstvenici pronašli 88 fosiliziranih otisaka stopala odraslih i djece, koji vjerojatno datiraju prije 12.000 godina, u plitkim koritima rijeka Utaha. To je tek drugi niz ljudskih tragova iz ledenog doba koji su identificirani u Sjedinjenim Državama (prvi je bio 2021.).
Oni sugeriraju da su ljudi naselili to područje 7500 godina ranije nego što se mislilo, a to bi moglo poljuljati naše trenutno razumijevanje načina na koji su ljudi evoluirali. 'Sada kada imamo ovaj ljudski element, priča o vrlo ranim ljudima postaje stvarnija', rekao je David Madsen, arheolog sa Sveučilišta Nevada-Reno, za CNN. 'Dostupno je više sredstava, više je interesa za to, bit će više oporavka.'
3
Možemo gurnuti asteroide s puta
NASA je u rujnu udarila svemirsku letjelicu, poznatu kao DART, izravno u asteroid. Njihov cilj: vidjeti bi li takav sudar mogao izbaciti asteroid iz njegove orbite, nešto što bi moglo zaštititi Zemlju od apokaliptičnog udara asteroida, poput onog koji je izbrisao dinosaure prije milijune godina. Letjelica vrijedna 325 milijuna dolara - veličine automata za prodaju - bila je usmjerena na asteroid Dimorphos, oko 6,8 milijuna milja udaljen od Zemlje.
Zabio se u svemirsku stijenu brzinom od 14 000 milja na sat i u trenutku je uništen. Čini se da je misija bila uspješna, gurnuvši Dimorphos iz njegove prethodne orbite. 'Koliko možemo reći, naš prvi planetarni obrambeni test bio je uspješan', rekla je Elena Adams, DART-ova inženjerka sustava misije u Laboratoriju za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins (JHUAPL), nakon udara. 'Mislim da bi Zemljani trebali bolje spavati. Definitivno, hoću.'
4
Moždane stanice uzgojene u laboratoriju naučile su igrati video igrice
Australski istraživači kažu da su uzgojili moždane stanice u laboratoriju koje su naučile igrati vintage video igricu Pong. 'Mini-mozgovi' koje su stvorili mogu osjetiti svoju okolinu i reagirati na nju. Dr. Brett Kagan rekao je da je njegov tim stvorio prvi 'osjećajni' mozak uzgojen u laboratoriju. 'Nismo mogli pronaći bolji izraz za opisivanje uređaja', rekao je. 'Može preuzeti informacije iz vanjskog izvora, obraditi ih i zatim odgovoriti na njih u stvarnom vremenu.'
U eksperimentu su istraživači uzgojili ljudske moždane stanice iz matičnih stanica i mišjih embrija u mini-mozak koji se sastoji od 800.000 stanica. Povezali su mini-mozak s Pongom putem elektroda koje su pokazivale na kojoj je strani lopta i koliko je udaljena od vesla. Nakon 'gledanja' videoigre, stanice su proizvele električnu aktivnost, rekli su znanstvenici, koji su stanicama dali povratnu informaciju o tome jesu li udarale loptu ili ne.
Mini-mozak naučio je igrati igru u pet minuta, rekli su istraživači. Često je promašivao loptu, ali je njegova stopa povezivanja bila veća od slučajne šanse.
5
Neki ljudi koji izgledaju kao da su u komi možda su zapravo svjesni i čuju nas
To se zove 'prikrivena svijest', stanje u kojem mozak reagira na vanjski svijet s određenim razumijevanjem, ali tijelo ne reagira. Scientific American izvijestio je da čak 15 do 20 posto pacijenata koji izgledaju kao da su u komi pokazuju ovu vrstu unutarnje svijesti kada se prate tehnologijom koja može mjeriti aktivnost mozga. Ovo mijenja razumijevanje znanstvenika o komi i drugim stanjima bez reakcije.
Studije su otkrile da ljudi čija je prikrivena svijest rano otkrivena imaju veće šanse za potpuni, funkcionalni oporavak. 'Ovo je jako veliko za ovo područje', rekao je neuroznanstvenik o prvoj velikoj studiji ovog fenomena. 'Razumijevanje da bi, dok se mozak oporavlja, jedan od sedam ljudi mogao biti svjestan i svjestan, itekako svjestan, onoga što se o njima govori, i da se to primjenjuje svaki dan, u svakoj JIL-u - to je divovsko.'
6
Grenland nestaje mnogo brže nego što se dosad vjerovalo
Čini se da druga najveća ploča leda na svijetu, poznata i kao Grenland, nestaje brže nego što su znanstvenici dosad mislili. Toplije oceanske vode i porast temperature zraka ubrzali su topljenje arktičkog tla. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience , Grenland svake godine gubi oko 250 milijardi metričkih tona leda.
Ti se gubici s vremenom ubrzavaju. Topli zrak uzrokuje topljenje površine ledene ploče, a otjecanje se taloži u oceane. Znanstvenici kažu da to uzburkava vodu, što uzrokuje podizanje topline iz oceana i dodatno zagrijavanje vode koja dodiruje led. Zbog toga se ledenjaci brže tope. To bi 'moglo povisiti razinu oceana do te mjere da će se čak i New York i San Francisco morati pripremiti za novu normalu,' MarketWatch prijavio. '
Znanstvenici su posebno zabrinuti zbog učinaka koje bi otapanje ledene ploče moglo imati na neke obalne gradove SAD-a, poput New Yorka; Washington DC.; San Francisco; i New Orleans. Ova popularna metro područja mogla bi postati podvodni gradovi ako se ledene ploče dovoljno otope da značajno podignu razinu mora.'
7
Pronađeni asteroidi bliski Zemlji
Europska svemirska agencija kaže da u Sunčevom sustavu postoji više od 30.000 asteroida blizu Zemlje (NEA). To su svemirske stijene - povremeno ogromne - koje se okreću oko Sunca na stazama relativno blizu Zemljine orbite. A njih 1425 ima 'šanse različite od nule' da udare u Zemlju.
Od 30.039 NEA, oko 10.000 je veće od 460 stopa u promjeru, a 1.000 je veće od 3.280 stopa u promjeru. Astronomi pomno prate njih 1425 koji imaju 'šanse udara različite od nule'. Možda utješno: Zemlju u prosjeku udari veliki asteroid svakih 5000 godina, a asteroid koji završava civilizaciju svakih milijun godina, kaže NASA.
hobi za 40 -godišnju ženu
8
Milijarda rakova misteriozno je nestala s Aljaske
U listopadu je CBS News izvijestio da je u posljednje dvije godine s Aljaske nestalo milijardu rakova, a stručnjaci nisu sigurni zašto. To je 90% njihove populacije. Pad je toliko ozbiljan da su službenici za ribu i divljač otkazali nadolazeću zimsku sezonu rakova po prvi put u povijesti države, a gospodarstvo će vjerojatno pretrpjeti udarac od 200 milijuna dolara. Štoviše: znanstvenici se brinu da bi ovo mogao biti zlokoban znak za globalni ekosustav.
Bolest je potencijalno objašnjenje. Klimatske promjene su drugo. NOAA navodi da je Aljaska država koja se najbrže zagrijava u SAD-u, a rakovi trebaju hladnu vodu da bi preživjeli. Miranda Westphal, biologinja s odjela za ribu i divljač na Aljasci, rekla je da je između 2018. i 2019. Beringovo more 'bilo izuzetno toplo i populacija snježnih rakova nekako se skupila u najhladnijoj vodi koju su mogli pronaći', rekla je. Kada se voda zagrije, njihov se metabolizam ubrzava, što ih potiče da jedu više. Vjerojatno su umrli od gladi i nije bilo dovoljno hrane.
9
Znanstvenici su uspješno transplantirali ljudske moždane stanice u mlade štakore
ae0fcc31ae342fd3a1346ebb1f342fcb
U radnoj sobi objavljeno u časopisu Priroda ovog listopada znanstvenici su ubrizgali ljudske živčane stanice u mozgove štakora. Otkrili su da ti neuroni nastavljaju rasti, stvarajući veze s moždanim stanicama domaćina i usmjeravajući njihovo ponašanje. Te su stanice naposljetku narasle tako da čine jednu šestinu mozgova životinja.
'Krajnji cilj ovog rada je početi razumijevati značajke složenih bolesti poput shizofrenije, poremećaja iz spektra autizma, bipolarnog poremećaja', rekla je za NPR Paola Arlotta, neuroznanstvenica s Harvarda. Ali neki su znanstvenici nervozni. U kojem trenutku štakor kojem su implantirane ljudske stanice prestaje biti štakor? I može li proces stvoriti, gutati, vrlo sposobne 'super štakore'? 'To povećava mogućnost da stvarate poboljšanog štakora koji bi mogao imati kognitivne sposobnosti veće od običnog štakora', rekao je Julian Savulescu, bioetičar s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru.
POVEZANO: Znanstvenici su otkrili pravi 'bazen smrti' na dnu mora. Ubija sve što upliva u njega
10
Muškarci stare brže od žena i do 50. su 'četiri godine stariji'.
Znanstvenici kažu da su pronašli dokaze da muškarci stare brže od žena, a muškarci su biološki četiri godine stariji od žena do svoje 50. godine. Taj 'jaz u starenju' postoji i između muškaraca i žena u 20-ima. Istraživači u Finskoj promatrali su 2240 blizanaca u dvije dobne skupine: one između 21 i 42 godine i one između 50 i 76. Koristeći epigenetski sat, biokemijski test koji se koristi za mjerenje dobi, znanstvenici su usporedili kronološku dob svake osobe s time koliko je stara epigenetski sat je rekao da su biološki.
Koristeći satove, istraživači su otkrili da su muškarci biološki stariji od žena, a razlika se povećavala s kalendarskom dobi, čak i kada se uzme u obzir način života. Autor studije rekao je da je, kada se uspoređuju muško-ženski blizanci, muškarac bio oko godinu dana biološki stariji od svoje sestre u svojim 20-ima i četiri godine u svojim 50-ima. 'Ovi su parovi odrasli u istom okruženju i dijele pola svojih gena', rekla je. 'Razlika se može objasniti, primjerice, spolnim razlikama u genetskim čimbenicima i povoljnim učincima ženskog spolnog hormona estrogena na zdravlje.'
